izdavaštvo

Hristić, Jovan: Poems, Beograd 2003., 103 str.

Izabrane pesme jednog od najznačajnijih srpskih pozorišnih kritičara, esejista i pesnika druge polovine dvadesetog veka. Jovan Hristić bio je predsednik Srpskog PEN-a u periodu od 2000. do 2002. godine. Pesme na engleski preveo je Bernard Johnson.

Palavestra, Predrag: Jewish Writers In Serbian Literature, Beograd, 2003., 198 str.

U istoriji srpske književnosti postoji ceo niz pisaca jevrejskog porekla koji su pišući jedino na srpskom jeziku dali izuzetno značajan doprinos njenim ukupnim osobinama i vrednostima. Počasni potpredsednik Srpskog PEN centra, akademik Predrag Palavestra sačinio je studiju/književno-istorijski pregled jevrejskih pisaca u srpskoj književnosti.

Hristić, Jovan: Izabrani eseji, Beograd, 2005., 315 str.

Knjiga Jovana Hristića Izabrani eseji sadrži antologijski izbor autorovih esejističkih i kritičkih tekstova, koji se mahom bave pitanjima oblika moderne književnosti, modernom poezijom i dramaturgijom. Izbor je izvršio sam autor.

Palavestra, Predrag: History of the Serbian PEN, Beograd, 2006., 191 str.

Srpski PEN ide u red najstarijih svetskih PEN centara. Osnovali su ga 1926. godine najznačajniji srpski pisci i intelektualci onoga doba, a svoj rad obnovio je 1961. Među obnavljačima Srpskog PEN-a u komunističkom režimu bili su između ostalih i nobelovac Ivo Andrić, kao i sam Predrag Palavestra, docnije predsednik Srpskog PEN-a u više navrata, a danas njegov počasni potpredsednik. Knjiga Istorija Srpskog PEN-a predstavlja brižljivo napisanu i na mnogobrojnim dokumentima zasnovanu hronologiju aktivnosti te nezavisne umetničke asocijacije koja je dala značajan doprinos afirmaciji nacionalne književnosti i kulture.

Palavestra, Predrag: Istorija Srpskog PEN-a, Beograd, 2006., 191 str.

Srpski PEN ide u red najstarijih svetskih PEN centara. Osnovali su ga 1926. godine najznačajniji srpski pisci i intelektualci onoga doba, a svoj rad obnovio je 1961. Među obnavljačima Srpskog PEN-a u komunističkom režimu bili su između ostalih i nobelovac Ivo Andrić, kao i sam Predrag Palavestra, docnije predsednik Srpskog PEN-a u više navrata, a danas njegov počasni potpredsednik. Knjiga Istorija Srpskog PEN-a predstavlja brižljivo napisanu i na mnogobrojnim dokumentima zasnovanu hronologiju aktivnosti te nezavisne umetničke asocijacije koja je dala značajan doprinos afirmaciji nacionalne književnosti i kulture.

Pantić, Mihajlo: The Man Who Ate Death (An Anthology of Contemporary Serbian Stories), Beograd, 2006., 343 str.

Srpska pripovetka predstavlja uz poeziju temeljnu vrstu ukupne srpske književnosti, što se potvrđuje i kreativnom aktivnošću savremenih srpskih pripovedača. Antologija The Man Who Ate Death sadrži mogući pregled najboljih srpskih modernih pripovedača, počev od onih koji su u međuvremenu stekli status klasika (Borislav Pekić, Danilo Kiš, Milorad Pavić, Aleksandar Tišma) do aktuelnih pisaca novijih generacija.

Božović, Gojko: Places We Love (An Anthology of Contemporary Serbian Poetry), Beograd, 2006., 295 str.

Srpska moderna poezija obiluje nizom izuzetnih stvaralaca različitih senzibiliteta i poetičkih orijentacija. U antologiji Places We Love priređivač Gojko Božović dao je presek najznačajnijih imena centralnog toka savremene srpske pesničke umetnosti, počevši od modernih klasika do pesnika čije stvaralaštvo obeležava današnji trenutak srpske poeziju.

Pantić, Mihajlo: Little Box (An Anthology of 20th Century Serbian Short Stories), Beograd, 2007., 207 str.

Kratka kratka priča predstavlja lepu posebnost srpske kniževnosti dvadesetog veka. Minimalističkim pripovedanjem bavili su se ne samo najznačajniji srpski pisci i romansijeri nego i autori drugih profesionalnih orijentacija (filozofi, kritičari, novinari, arhitekti). U antologiji Little Box priređivač Mihajlo Pantić predstavio je sto karakterističnih najkraćih srpskih priča dvadesetog veka u prevodu Alice Copple-Tošić.

Ćirilov, Jovan: Infinity Contained In Ten Square Yards (An Anthology of Contemporary Serbian Plays), Beograd, 2008., 458 str.

Jedan od najznačajnijih srpskih savremenih dramskih poslenika, dramaturg, prozni pisac i publicista Jovan Ćirilov u antologiji Infinity Contained In Ten Square Yards predstavio je sedam najznačajnijih dramskih dela savremenih srpskih pisaca koji reprezentuju svu širinu i stvaralačku raznovrsnost današnje srpske dramske umetnosti (Ljubomir Simović, Vida Ognjenović, Dušan Kovačević, Nebojša Romčević, Biljana Srbljanović, Milena Marković i Uglješa Šejtinac).

Novaković, Duško: Cinema lumiere, Beograd, 2007., 127 str.

Knjiga izabranih pesama jednog od najzanimljivijih savremenih srpskih pesnika. Preveli: Boris Lazić, Ljiljana Huibner-Fuzellier, Raymond Fuyellier i Emilija la jeune Cerović.

Marčetić, Milovan: Jeux d’ adultes, Beograd, 2008., 115 str.

Knjiga izabranih pesama jednog od najosobenijih savremenih srpskih pesnika. Preveli Ljiljana Huibner-Fuzellier i Raymond Fuzellier.

Tatarenko, Ala: Mesto susreta, Beograd, 2008., 179 str.

Ukrajinska slavistkinja Ala Tatarenko, potvrđeni evropski stručnjak za problematiku srpske moderne i postmoderne proze u knjizi Mesto susreta sistematično je, nizom analitičkih ogleda, predstavila pojedinačna dela i opuse istaknutih savremenih srpskih pripovedača i romansijera.

Haemus – Antologija balkanske poezije (izdato u saradnji sa Prijateljima časopisa ANTI), Atina, 2008., 530 str.

Antologija balkanske poezije nastala je prema ideji grčkog publicite Hristosa Papucakisa da u okviru jedne celovite antologije predstavi kanonske pesnike sedam balkanskih kultura (grčka, srpska, bugarska, rumunska, albanska, bosansko-hercegovačka i makedonska). Pesme odabranih pesnika koji čine osnov moderne pesničke tradicije pomenutih naroda od devetnaestog veka do danas unakrsno su prevedene na sve ostale jezike i zastupljene u posebnim jezičkim tomovima. Selektori srpskog pesničknog kanona bili su Miodrag Perišić, Vasa Pavković i Mihajlo Pantić.

Novaković, Duško: Kad ćemo svetla pogasiti, Beograd, 2010., 160 str.

Nova pesnička knjiga jednog od najznačajnijih savremenih srpskih pesnika u kojoj on nastavlja da se na prepoznatljiv način bavi svojim dominantnim temama (gradski život, sudbina čoveka u modernom dobu, dijalog sa kulturom, verizam svakidašnjice).